Lirske narodne pjesme- podjela i najkarakterističnije

Podjela lirskih narodnih pjesama i njihove karakteristike:
MITOLOŠKE -o suncu, mjesecu, zvijezdama, vilama;
-sunce je zamišljeno kao ljudsko biće: ima majku, putuje ženi se;
-vile su zamišljene kao djevojke raskošne ljepote, bujne kose i plemenita srca:
»Vila zida grad«, »Žendiba mjesečeva«, »Sunčeva sestra i car«...
 
OBREDNE -nastale su iz potrebe da se umilostive bogovi;
-pjesmom su ljudi izražavali želje, molbe: da godina bude rodna, da padne kiša, da bude zdravlja, potomstva, da se ovce jagnje, krave tele, pčele roje, njive rađaju;
DODOLSKE- pjevale ih djevojke (»dodole«), okićene grančicama, za vrijeme sušnih dana;
KRSTONOŠKE – pjevali ih mladići, predvođeni barjaktarom (»krstonoša«), za vrijeme sušnih dana;
KOLEDARSKE- pjevale su ih mladići (»koledari«) za Novu godinu i Božić;
KRALJIČKE- pjevale su ih djevojke sa krunom na glavi i drvenim mačem u ruci (»kraljice«) svim ukućanima: starcu, nevjesti, djetetu, mladiću;
-SLAVSKE- na slavama, dok se siječe slavski kolač;
-Pred kućom kad igra dodola;
-Kad idu preko sela;
-Domaćinu;
-Šta ćemo darovati koledu;
-Djetetu;
-Djevojčici...
OBIČAJNE -vezane su za svakodnevne životne situacije: prosidbu djevojke, udaju, ženidbu, slavlje, smrt;
-SVATOVSKE- o prosidbi, o tuzi zbog djevojačkog odlaska iz kuće, o radosti sastanka s mladoženjom;
POČAŠICE (ZDRAVICE)- nazdravljalo se domaćinu, porodici i prisutnima na slavi ili u svatovima
USPAVANKE-pjeva ih mati djetetu, unoseći želje i misli o sreći svog djeteta;
TUŽBALICE (NARICALJKE)- opjevaju osjećanje tuge i bola za mrtvima.
» Djevojci i momku na prstenu«
»Svatovac«, »Junaku«, »Starcu«, »Spavaj čedo«, »Majka Jova u ruži rodila«, »Za ćerkom«, »Zar ti nije žao«
-najljepše narodne pjesme;opjevano je svako doba ljubavi, od prvog pogleda do pozne ljubavi: pogled, sastanak, susret, čežnja, želja, rastanak;
-ljubavno osjećanje je iskazano posredno (indirektno u alegoriji), rijetko kad otvoreno i direktno.
»Srpska djevojka«, »Ljubavni rastanak«, »Dragi i nedragi«
One opjevaju različite odnose među članovima porodice, kao što su: ljubav majke prema djeci, setre prema bratu (one su i najljepše), svekrve prema snahi. Ima pjesama i o svađi i mržnji među članovima porodice, npr.: svekar i svekrva grde i muče snahu, snaha mrzi zaovu, braća se svađaju.
Neke od ovih pjesama:
»Sestra bez brata«, »Najveća žalost za bratom«, »Majka, seja i ljuba« i dr.
 
LJUBAVNE -najljepše narodne pjesme;opjevano je svako doba ljubavi, od prvog pogleda do pozne ljubavi: pogled, sastanak, susret, čežnja, želja, rastanak;
-ljubavno osjećanje je iskazano posredno (indirektno u alegoriji), rijetko kad otvoreno i direktno.
»Srpska djevojka«, »Ljubavni rastanak«, »Dragi i nedragi«...
 
PORODIČNE One opjevaju različite odnose među članovima porodice, kao što su: ljubav majke prema djeci, setre prema bratu (one su i najljepše), svekrve prema snahi. Ima pjesama i o svađi i mržnji među članovima porodice, npr.: svekar i svekrva grde i muče snahu, snaha mrzi zaovu, braća se svađaju.
Neke od ovih pjesama:
»Sestra bez brata«, »Najveća žalost za bratom«, »Majka, seja i ljuba« i dr.
 
PJESME O RADU (POSLENIČKE) One su vezane za rad. Radeći , čovjek je pjevao o sebi i svom radu, najčešće uz poljoprivredne poslove. Tako na primjer: takmiče se momci sa djevojkama, zanatlije imaju svoje pjesme, iskazuje se ljubavno osjećanje
Neke od ovih pjesama su:
»Nadžnjeva se momak i djevojka«, »Jablanova moba«, »Mobi«, »Kujunđžija i hitroprelja« i dr.
 
ŠALJIVE PJESME Šaljiva pjesma se šali na račun uobraženosti, gluposti, hvalisavosti, oholosti, lukavstva. One su kratke, duhovite i maštovite.
Neke od ovih pjesama: »Silan lovac«, »Ženidba vrapca podunavca«, »Siromah oženjen gospođom«, »Turci i pijetao« i dr.
 
RODOLJUBIVE PJESME Osnova naziva ovih pjesama je »rod« što je stara riječ za narod. Rodoljublje je ljubav prema rodu-narodu.
U njima je iskazana ljubav prema svom narodu.
Evo jedne od njih: »Tamo daleko«...