Vinsent van Gog

Vinsent van Gog (1853 - 1890) smatra se najvećim holandskim slikarom poslije Rembranta. Sa 16 godina otišao je na zanat kod trgovaca umjetinama u Hagu i radio u njihovim organcima u Londonu i Parizu ( 1873 – 76). U početku se interesovao za književnost i religiju. Poslije kolebanja, počeo je da crta i slika vodenim bojama (1880). Studirao je na Akademiji u Briselu i kod Antona Mova u Hagu (1881). Duboko nezadovoljan vrijednostima industrijskog društva, ispunjen snažnim osjećanjem da je predodređen za misionara, neko vrijeme je bio propovjednik među siromašnim rudarima. To snažno saosjećanje za siromašne slojeve dominira na slikama iz njegovog predimpresionističkog razdoblja, od 1880. do 1885. godine. Na slici Ljudi koji jedu krompir, poslednjem i najboljem djelu iz tih godina, ima još neke naivne nespretnosti koja potiče od nedostatka redovnog školovanja, ali to samo doprinosi izražajnoj snazi njegovog stila.

 Kada je slikao Ljude koje jedu krompir, Van Gog još nije otkrio značaj boja. Godinu kasnije, u Parizu, gdje je njegov brat Teo imao izložbenu galeriju posvećenu modernoj umjetnosti, on je sreo vodeće francuske umjetnike. Utisak koji su ostavili na njega bio je veliki: njegove slike su sad plamtjele bojom. Međutim, ta impresionistička faza trajala je manje od dvije godine. Mada je bila od vitalne važne za njegov razvoj, dopunio ju je stilom svojih mlađih godina prije nego što se njegov talenat potpuno razvio. Godine 1888. odlazi u Arl, na jugu Francuske. Tamo je, između 1888. i 1890. godine, naslikao svoje najbolje slike.

Kao Sezan, i Van Gog je veliku pažnju posvetio slikanju pejzaža, ali suncem natopljeni sredozemni predio izazvao je u njemu sasvim drugačiju reakciju. Njegov pejzaž pun je pokreta, a ne čvrstine i postojanosti. Na slici Žitno polje i čemprsi i zemlja I nebo pokazuju neokrutivnu uskomešanost – žitno polje liči na uzbrgano more, drveće kao plamen izbija iz zemlje, a brežuljci i oblaci viugaju se u istom talasastom pokretu. Svaki potez kičicom pun je dinamizma koji od njega ne čini ne samo naslagu boje već i jedan grafički gest.
Plod njegove desetogodišnje umjetničke karijere je više od 800 slika i 700 crteža, od kojih je za života prodao samo jedan.