OŠ "Radomir Mitrović"

Pored biljaka i cvijeća vlažnije livade vrlo često predstavljaju stanište raznih vrsta gljiva . Postoji jedna porodica biljaka koja uspeva da se prilagodi svakoj situaciji , koja živi i razmnožava se bez teškoća u suvom i toplom podneblju , kao i u svemu kišovitom . To je porodica travnatih biljaka koja ima mnogo raznovrsnih oblika i koja stvara veliki broj semena .

Travnate ravnice su veoma prostrane i rasute po cijelom svijetu . One se formiraju tamo gde kiša , i ako obilna , nije dovoljna da izazove nastanak šume . Vekovima je čovek , da bi stvorio mesta za pašnjake i useve , sekao i palio drvece . Na taj način dobio je veštačke travnate ravnice koje nazivamo livade . Za razliku od drveća i trava odoleva košenju i požarima i u stanju je da se obnavlja na razne načine .

Kasaronja sa Skadarskog jezera...

Zivis u gradu ili na selu . Pozelis li nekada da promijenis sredinu ? Mnogi od nas nijesu u mogucnosti da biraju gdje ce zivjeti . Medjutim neko organizmi vode o tome i te kako racuna .. Ne slucajno !

Nauka o pecurkama mikologija prosla je dug put .. Njenim osnivacem se smatra grci filizof Aristotel , koji je dao prve opise gljiva ..

Velika Celavica Za rast joj je potrebno bogato tlo oranica i polja.Podseca na belicastu loptu precnika i do nekoliko desetina centimetara.Jestiva je i ljekovita.Kao mlada potpomaze tumra,a kao zrela za zaustavljanje krvarenja.

Neki su cvjetovi prilicno jednostavni, a drugi kao, na primjer clanovi roda tratincica, vrlo su slozeni.Naime ono sto nam igleda kao jedan cvijet, u njih su zapravo mnogi cvjetovi stisnuti jedan uz drugi.

Biljke su glavna grupa koja sadrži preko 300.000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Gmizavci (Reptilia) su odigrali izuzetno značajnu ulogu u istoriji razvoja životinjskog sveta jer je to prva grupa kičmenjaka koja je u potpunosti izašla na kopno. Ova evolucija omogućena je zahvaljujući razvitku jaja sa amnionom: opna (amnion) je obavijala embrion koji se nalazio u tečnoj sredini, pa je embrion mogao da se razvija lebdeći u tečnosti, a nije bilo potrebno da se jaja polažu u vodi.

Sisari su klasa kičmenjaka koji imaju karakteristiku da imaju mliječne žlijezde, koje kod ženki prave mlijeko za ishranu mladunčadi, te prisustvo dlaka, tj. kose ili krzna i endotermična, tj. toplokrvna tijela. Mozak reguliše endotermične i cirkulatorne sisteme, uključujući četvero-ćelijsko srce. Sisari sadrže oko 5.500 poznatih vrsta, podjeljenih na 1.200 rodova, 152 porodice i nekih 46 redova, mada ovo varira ovisno o klasifikaciji.