Istorija Škole
Istorijat škole, ime škole,...
Prve škole u Budvi bile su crkveno-religioznog karaktera. Prepostavlja se da je pri benediktanskom manastiru osnovanom 840. godine postojala takva škola. Prema podacima književnika Krsta Ivanovića prvi "učitelj grada Budve" bio je kanonik Bubić, koji je o svom trošku budvansku djecu učio pismenosti.
Razvoj pismenosti u ovim krajevima ima veliku tradiciju. Prva škola postojala je u Paštrovićima u manastiru Praskvici i stara je, onoliko koliko i sam manastir. U manastiru Stanjevići postojala je crkvena škola, tu je učio i budući vladika Crne Gore Petar I. U Majinama 1864/65g. Dositej Obradović je obučavao djecu pismenosti u manastirima Stanjevići i Sv.Petka.
Osnovna škola u Budvi osnovana je 1831 godine kao područna škola Kotora. Dva razreda te škole završio je Stefan Mitrov Ljubiša.
A Osnovna škola "Stefan M. Ljubiša" osnovana je septembra 1961. godine i nalazila se u Starom gradu.
Sve do zemljotresu 1974.godine.
Od 1978. godine Osnovna škola "Stefan M. Ljubiša" nalazi se u novoj školskoj zgradi, koja se nalazi u administrativnom centru grada Budve. Trideset godina kasnije-2008 godine. Budva dobija još jednu školsku zgradu u kojoj je smještena "Druga osnovna škola".
Uslovi rada
Nastava u JU OŠ ,,Stefan M. Ljubiša" izvodi se u osnovnoj zgradi, fiskulturnoj sali i otvorenim sportskim terenima. U zgradi je smještena ambulanta, Muzička škola, Oxford centar i knjižara. Školska zgrada ima ukupnu površinu 8.485,24m2. Površina dvorišta je 21.685m2. U sklopu školskog dvorišta postoje i tri sportska terena ukupne površine 2.623,5m2 .
U školi se nalazi 14 klasičnih učionica, 26 specijalizovanih učionica i 4 učuionice posebne namjene. Škola raspolaže salom za priredbe, bibliotekom i muzejskim prostorom. Škola raspolaže značajniom opremom, kao i savremenim audio-vizuelnim sredstvima.
Stefan Mitrov Ljubiša
Naša škola dobija ime "Stefan Mitrov Ljubiša" odlukom Narodnog odbora opštine Budva 28. 09. 1961. godine.
Ljubiša je rodjen u Budvi 29. 02. 1824.g. od oca Mitra i majke Katarine Brdareve, rodom iz Grblja. Sa šesnaest godina ostao je bez oca i prihvatio se pisarskih poslova u Općini budvanskoj. Njegova školska sprema nije bila velika, ali je njegovo, samoukim radom stečeno obrazovanje, bilo impresivno. Ono mu je omogućilo i napredovanje u političkoj karijeri, biran je za poslanika Dalmatinskog sabora, a zatim i za člana Carevinskog vijeća, da bi postao predsjednik Dalmatinskog sabora. |
 |
|
Ljubišin književni rad obuhvata: pripovjetku Šćepan Mali, patrijare Brkića i Kanjoš Macedonović, Skočiđevojka, pripovjetke: Pop Andrović novi Obilić i Krađa i prekrađa zvona, Prokleti kom, pripovjetka Gorde, ili kako Crnogorka ljubi.
|
 |
|