1. Mimika i gestovi
Među vizualnim vrednotama govornog jezika dvije su bitno obilježene pokretom: pokrete mišića lica nazivamo mimikom, a pokrete ruku, glave, ramena, tijela nazivamo gestama.
Budući da je lice obično u središtu pažnje sugovornika mimika ima veoma važnu ulogu u komunikacijskom procesu. Važna je uloga mimike u praćenju i održavanju komunikacije; bez vizualnog kontakta, komunikacija je otežana. Mimikom se izražavaju i mnogi emotivni ili interpersonalni sadržaji poput razumijevanja ili nerazumijevanja sugovornika, slaganja ili neslaganja, zadovoljstva, zainteresiranosti, sumnje, odbojnosti itd. Mimika prati verbalnu komunikaciju. Međutim, usmjeravanje pogleda prema sugovorniku komunikacijski je znak i kad nema verbalnih znakova. Usmjeravanje pogleda prema sugovorniku obično je duže dok se sluša nego kad se govori.
Geste poput potvrdnog kimanja glavom ili niječnog horizontalnog pomicanja (u većini jezičnih sredina) imaju logičku vrijednost jezične poruke. Međutim u većini slučajeva geste kao i mimika prate govorni izraz. One mogu biti podrška govornom iskazu. Sadržaji mimike i gesta su poput sadržaja auditivnih vrednota govornog jezika. One prvenstveno otkrivaju emocionalna stanja govornika te interpersonalne stavove.
Geste su odraz emocionalnog stanja govornika pa tako i njegova govora. Primjerice brz i napet pokret prati i takav govor; tako će zapovijed Sjedni! biti izgovorena napetim glasom, povišenim tonom, većim rasponom intonacijskog luka te istovremeno i napetim i oštrim pokretom ruke; ista rečenica u značenju izvolite sjesti bit će izgovorena opuštenim glasom, sniženim registrom, blagim intonacijskim lukom malog raspona te blagim, zaobljenim, opuštenim pokretom ruke.
Pokret-gesta bitno određuje neki govor u cjelini. Veza između pokreta i govora uočena je između ostalog i proučavanjem pokreta donje vilice u usporedbi s proizvodnjom glasa u francuskom i engleskom. U francuskom se donja vilica jednostavno otvara i zatvara, a proizvodnja glasa traje do otvaranja vilice; u engleskom, naprotiv, vilica se otvara, zatim zatvara, a nakon toga slijedi još nekoliko manjih otvora i zatvora, kao da se radi o amortiziranju početnog naglog pokreta: proizvodnja glasa u engleskom ne počinje odmah s otvaranjem vilice, već nešto kasnije, ali traje duže nego u francuskom, tj. traje i za vrijem sitnih amortizirajućih otvora i zatvora vilice. Modulacije glasa koje proističu iz promjena artikulacijskog otvora za vrijeme fonacije tipične su za diftonge, dakle glasove do kojih dolazi upravo zbog balističkog pokreta engleskog govora. Pokret koji odgovara napetosti francuskog govora, ili točnije pokret kojim se na najadekvatniji način eksteriorizira mišićna, respiratorna i artikulacijska napetost jest oštar, kontroliran, napet pokret, pokret koji stvara ritam metronoma. Pokret koji odgovara napetosti engleskog jezika tzv. je balistički pokret, dakle pokret koji se razvija djelovanjem početnog impulsa i zatim postupno prestaje. Gesta koja eksteriorizira balistički pokret jest kružna gesta u spirali.