12.12.2008
Zrake svjetlosti su elektromagnetska kretanja tačno određenih talasnih dužina. Ljudsko oko registruje sve one koji se nalaze u opsegu između 3600 i 7800 angstrema. Sva ostala svjetlosna kretanja osjećamo drugim čulnim organima.
Kružna paleta bojaKada kretanje određene talasne dužine dođe do ljudskog oka, izaziva se tačno određen nadražaj koji ima kao rezultat percepciju žutog, plavog, crvenog, itd. Ako u naše oko stignu u snopu kretanja svih talasnih dužina tada osjećamo bezbojnost odnosno bijelo. Dakle, ako neka materija odbija sve zrake svjetlosti, tj. sve svjetlosne talasne dužine, tada tu materiju vidimo kao bijelu. Suprotno tome je kada određena materija upija sve zrake, odnosno ne odbija ni jednu talasnu dužinu prema našem oku, onda tu materiju vidimo kao crnu. Između te dvije granice nalazi se cio spektar boja.
Kada pustimo da bijelo sunčevo svjetlo padne na staklenu prizmu, ono se lomi pod različitim uglovima, razlažući se na sastavne dijelove, koji izlaze na drugoj strani prizme u obliku šarene trake boja. Taj efekat nazivamo sunčev spektar boja. U sunčevom spektru se mogu jasno vidjeti devet boja sa posebnim prelazima. Tih devet boja čine: crvena, narandžasta, žuta, žutozelena, zelena, zelenoplava, plava, indigo i ljubičasta. Te boje takođe možemo vidjeti poslije kiše, kada se sunčeve zrake lome kroz kišne kapi razlažući se na spektar boja (duga). Ljudsko oko razlikuje 160 nijansi boja sunčevog spektra. Ovo ne predstavlja ukupan broj boja koje ljudsko oko može da razazna. Normalno ljudsko oko razlikuje oko 10. miliona boja.
Boja se, takođe, odnosi na praškastu materiju ili pigment, koji ima svojstvo da oboji neku površinu. Pigmenti, u sklopu sa veznim sredstvima, se koriste kao sredstvo za bojenje i njihovim međusobnim miješanjem se mogu dobiti sve boje.
Problematikom boja su se tokom istorije ljudske civilizacije bavili mnogi ugledni i učeni ljudi među kojima se naročito istakao njemački fizičar Vilhelm Ostvald, koji je i prvi napravio danas opšte prihvaćenu podjelu boja prema hromatskim svojstvima.
Boja ima različita svojstva: hromatska, tonska i kontrastna.
