MAG zavarivanje niskougljeničnih i niskougljeničnih niskolegiranih
Sa udaljivanjem od nje prema centru rastopa dužina boravka metala u rastopljenom stanju se povećava. Prelaz metala iz tečnog u čvrsto stanje (primarna kristalizacija) na granici stapanja počinje od djelimično otopljenih zrna osnovnog, ili prethodno nanijetog dodatnog metala, u obliku dendrita, koji rastu u smjeru suprotnom od odvodjenja toplote, tj . u dubinu rastopa. Na taj način se obrazuju zajed-nička zrna. Pri višeslojnom zavarivanju, kada kristalizacija zapoćinje od djelimično otopljenih zrna prethodnog zavara, moguće je prolaženje kristala iz sloja u sloj, pa se obrazuje transkristalna struktura.
U različitim etapama kristalizacije metala rastopa i rasta dendrita sastav iskristalisanog tečnog metala nije isti. Prvi dijelovi metala su manje zaprljani nepoželjnim primjesama nego posljednji. Kao posljedica dolazi do obrazovanja zonske i unutardendritne hemijske nehomogenosti metala. Nehomogenost hemijskog sastava u različitim dijelovima jednog dendrita, kada su njegovi površinski slojevi više zaprljani nepoželnnim primjesaina(unutardendritna likvacija), prvenstveno dolazi do izražaja u šavu.Likvacija u šavu zavisi od njegovog hemijskog sastava, oblika rastopa i brzine kristalizacije. Postupak zavarivanja pokazuje bitan uticaj na razvoj likvacije.
Primarna kristalizacija metala rastopa ima isprekidan karakter, prouzrokovan izdvajanjem "skrivene" toplote kristalizacije ispred fronta kristalizacije. To dovodi do karakteristične slojevite strukture šava i pojavelikvacije u obliku slojevite nehomogenosti, koja se pojavljuje u najvećem stepenu u blizini granice stapanja. Slojevita likvacija takodje zavisi od karaktera i brzine kristalizacije metala rastopa.Slojevita i dendritna likvacija umanjuju se pri poboljšavanju uslova difuzije likvirajućih elemenata u čvrstom metalu.
Obrazovani stubičasti kristali u čvrstom metalu, kao rezultat primarne kristalizacije,imaju austenitnu mikro-strukturu (slika 6). Pri daljem hladjenju metala, na temperaturi alotropskog preobražaja A3, počinje proces pregrupisavanja atoma prostorne rešetke (prekristalizacija). Kao posljedica prekristalizacije, dogadja se raspadanje dijela austenita i njegov preobražaj u ferit, Pošto je rastvorljivost ugljenika u feritu manja, nego u austenitu, izdvojeni ugljenik stupa u hemijsku reakciju sa željezom, obrazujući cementit.
Dalje hladjenje čelika ispod temperature preobražaja Al dovodi do obrazovanja eutektoidne smješe ferita i cementita, poznate pod nazivom kao perlit. Sekundarna kristalizacija praćena je značajnim povećavanjem broja zrna, pošto se na granicama primarnog zrna austenita obrazuje nekollko zrna perlita i ferita. To povoljno utiče na mehaničke osobine čelika. Sa povećanjeni sadržaja ugljenika u čeliku, količina perlita se povećava. Istovremeno se može zapaziti i povećanje vellčine zrna. Količina i struktura perlitne faze zavisi takodje od brzine hladjenja metala šava.
Pri odredjenim uslovima može se obrazovati vidmanštenova struktura koja se odlikuje time što u njoj dolazi do izdvajanja ferita iz austenita ne samo po granicama zrna već i po kristalografskim ravnima pojedihačhih. kristala. Vidmanštetenova struktura je nepoželjna u zavarenim spojevima, pošto smanju je njihove mehaničke osobine u prvom redu udarnu žilavost. Metal šava, na sobnoj temperaturi i uobičajenim brzinama hladjenja u oblasti temperatura prekristalizacije, ima feritno-perlitnu ili sorbitnu strukturu.