Savjeti za učenje gradiva

Da biste bili uspješni na testovima u kojima se traži zaokruživanje jednog ili više ponuđenih odgovora ili dopunjavanje morate dobro poznavati gradivo. Neki od sljedećih savjeta mogu vam u tome pomoći

Organizirajte, selektirajte i strukturirajte gradivo. Time utvrđujete unutrašnju strukturu gradiva i utvrđujete ključne pojmove.

To radite na sljedeći način:

napravite brzi pregled cjeline/poglavlja, pročitajte podnaslove da vidite koje se područje obrađuje
ispišite podnaslove u obliku pitanja jer će vas to podsjetiti na ono što se uči
pročitajte cjelinu jedanput glasno ili koristite unutrašnji govor, a u matematici govorite što radite te pokušajte odgovoriti na pitanja koja vam se nameću
pročitajte drugi put i podcrtavajte (ne cijele rečenice, nego samo bitne pojmove) i označavajte na margini knjige važne stvari sa znakom !, pitanja sa znakom ?, ideje (koristite olovku u boji)
pravite bilješke i strukturirajte gradivo - nađite osnovne teme i pojmove i označite ih crvenom bojom
Nađite veze između bilješki i označavajte. Nešto je:

dio nečega kao 1), 2), 3), itd. npr. književnost: 1) usmena književnost 2) lirika 3) epika 4) novela 5) roman 6) drama
podvrsta kao a), b), c), itd. ili 1a), 1b), 1c) npr. drama: a) komedija, b) tragedija, c) drama u užem smislu;
jedno rezultira drugim kao -> npr. pupanje -> cvjetanje -> oprašivanje -> plod;
analogija kao || npr. ribe škrge || pluća kopnene životinje;
dokaz za nešto kao <-> npr. luk <-> rimska arhitektura;
karakteristika kao (….) npr. gotika (visoka, šiljasta, rozeta)
sadržaje koje je teško zapamtiti napišite u paroli, stihu i sl.(npr. kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dijete, jednak je zbroju kvadrata nad obje katete) te stavite na zid ili ogledalo
teško razumljive sadržaje nacrtajte u obliku dijagrama, sheme ili slike (matematika, fizika), jer da bismo nešto nacrtali, to moramo razumjeti.
Takvo učenje je zabavnije, a informacije ulaze kroz vidni i slušni kanal pa imamo slikovni i verbalni zapis u mozgu. Time se povećava kapacitet pamćenja jer su aktivne obje hemisfere mozga. Svojim riječima formulirajte ključne misli, vlastite sudove i zaključke te uvidite veze s drugim predmetima (npr. zajedničke karakteristike renesanse u književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, biologiji, fizici itd…).

U početku ponavljajte s mnogo pogledavanja u knjigu i bilješke (omjer čitanje-pogledavanje 20 % : 80 % , a za mnogo podataka, npr. povijest 30 % : 70 % ) pa do trenutka kad pogledavanje više neće biti potrebno. Kada se nauči jedna cjelina, ide se na sljedeću i na kraju se sve ponovi. Ne prelazite na sljedeću cjelinu dok niste dobro utvrdili prethodnu jer ćete tako spriječiti gubitak informacija (u početnoj fazi učenja gradivo je vrlo podložno zaboravljanju) i miješanje s narednim gradivom.

U pravilu učenje u većim cjelinama daje bolje rezultate, ali ako je gradivo teško i zahtijeva puno vježbanja (matematika, fizika), efikasnije su manje cjeline. Provjerite znanje rješavajući testove iz tog područja.

Upotrebljavajte mnemotehnike (postupci koji olakšavaju pamćenje):

sažimanje podatka, npr. lirska pjesma – 6 vrsta prema temi
pamćenje godina u rečenicama, npr. 1389. Jedva Turci Osvojiše Državu
povezivanje brojeva s određenim riječima, npr. jedan – jabuka, dva – drvo, tri - trokut (ako bolje pamtite riječi)
informacije koje treba pamtiti po određenom redoslijedu zapamtiti po početnim slovima ili im dati svoj smisao: npr. redoslijed planeta u Sunčevom sustavu Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton možemo zapamtiti kao Japanca po imenu M E V E Z E M A J U S A U N E + , a plus znači da je pozitivna osoba.
podatke kojih ima mnogo, a ne treba ih pamtiti po redu također možemo pamtiti po početnim slovima ili im dati svoj smisao: npr. mikro i makro kemijske elemente koji grade organizam možemo zapamtiti kao M A G I S T A R C H O P K I N S C a F e (magnezij, ugljik, vodik, kisik, fosfor, kalij, dušik, sumpor, kalcij, željezo)