Zdrava ishrana
Hranom ne unosimo samo kalorije, već vitamine, mineralne sastojke i mikroelemente. Da bismo sve to dobili u pravoj količini i na pravi način stručnjaci preporučuju ishranu po takozvanoj "prehrambenoj piramidi",
Osnovicu zdravom jelovniku čine sve vrste žitarica. Tako se osigurava potreba za ugljenim hidratima i osnovnim oblicima šećera. Uzimajmo žito u zrnu i vlaknastu hranu koja produžava osećaj sitosti i smanjuje kaloričnost i učestalost obroka. Vlaknaste namernice se preporučuju pri zatvoru koji je česta bolest savremenog doba i koji povećava razvoj raka creva. Preventivno na naš organizam deluju i vlakna iz voća i povrća. Zbog očuvanja karakteristika vitamina C, moramo voće i povrće prilikom kuvanja da izlažemo termičkoj obradi kratko vreme ili pak uzimati svežu hranu.
Nije preporučljivo uzimati jedino sirovu hranu.
Belančevine se uzimaju u obliku obranog mleka, jaja, ribljeg mesa i živinskog mesa bez kože. Izbegavajmo svinjetinu i govedinu a pre svega suhomesnate proizvode. I teletina koja ima čak 33% gvožđa više od pilećeg mesa, može biti deo ishrane. Mnogo belančevina ima u soji i u drugim žitaricama. U danas izuzetno popularnoj ishrani bez masti, vrlo je teško osigurati dovoljno velik unos gvožđa. Zato ga vegeterijanci, posebno sportisti i deca u najburnijim godinama rasta moraju dodavati u svojoj ishrani.
Od masti treba da koristimo pre svega biljna ulja (maslinovo) koja sadrže nezasićene masne kiseline. Maslinovo ulje je otpornije na zagrevanje. Puter i svinjsku mast najbolje je uopšte ne upotrebljavati, a među margarinima koristimo što mekše.
Izbegavajmo čist šećer, jer je zaista postao droga veka. Štetan sastojak u krvi je i so koju ne preporučujemo ljudima sa visokim krvnim pritiskom. Izbjegavajmo i alkohol sa kojim često bez potrebe unosimo previše nepotrebnih kalorija a problem razvoja zavisnosti od alkohola već je spomenut.
Točenje je zabranjeno mlađima od 15 godina, međutim većina razvijenih država postavila je granicu na 18 godina, SAD na 21 godinu. Zabrana točenja maloletnicima, uspešan je preventivni postupak što je dokazano i statistički.
Uzimajmo tri do pet dnevnih obroka i u svakom od njih neka budu sakupljeni svi glavni sastojci. Ukoliko sebi priuštimo predugo razdoblje gladi, u kome se snižava nivo šećera u krvi, snižava se i nivo serotonina u mozgu zbog čega se osećamo slabim. Serotonin je hormon sreće i osrednji je faktor dobrog raspoloženja (brine za psihičku ravnotežu, dobro raspoloženje, aktivnost, oduševljenje i samosvest). Kad je prisutan u mozgu u većim količinama, osećamo kao da smo na "devetom nebu". Ishrana, koju nazivamo "mediteranska", najbliža je idealu zdrave ishrane. Hrana će zaista postati "lek trećeg milenijuma".
I kada želimo da oslabimo to moramo tako da izvedemo da pri tome pre svega pravilno jedemo. Često možemo da čujemo da se po bolničkim posteljama "valjaju debeli ljudi" pa mršavost zbog skromnog uzimanja hrane nije tragedija, ako naš organizam ne trpi pomanjkanje kalorija ili pak pomanjkanje bitnih elemenata hrane. Studije su pokazale da ljudi koji mršave dijetom u 95% slučajeva dobiju istu ili veću težinu 2 godine nakon početka programa. Jedini koji zaista uspeju smanjiti težinu i takvu smanjenu težinu održati, su ljudi koji se ne usredsređuju na dijetu već u svoj život uključuju redovne fizičke aktivnosti.